Osnovne informacije

       Što je epilepsija?

 

Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se klinički očituje napadajima. Oni se pojavljuju u različitim vremenskim razmacima, a najčešće se mogu prepoznati po karakterističnim simptomima. Ipak, u njihovom razlikovanju od drugih sličnih stanja od najveće je važnosti EEG (elektroencefalografija). Tom metodom mogu se otkriti posebne vrste nepravilnosti u radu moždanih stanica koje dovode do epileptičkih napadaja.

 

       Koji su uzroci?

 

Gotovo svaka bolest ili ozljeda mozga može uzrokovati epilepsiju, osobito ako dovodi do oštećenja kore velikog mozga. Česti su i slučajevi kad se ni najsuvremenijim metodama pretraga u tkivu mozga ne nalazi nikakvi znaci bolesti. Smatra se da je u takvoj situaciji najvažnija genetska osjetljivost, pa se tada epilepsija može javiti ne samo kod jednog člana obitelji. Premda se ponekad susreće, ta pojava ipak je razmjerno rijetka.

 

       Kolika je učestalost?

 

Prema Europskoj deklaraciji o epilepsiji iz 2011. godine, smatra se da u Europi oko 6 mijuna ljudi ima epilepsiju, a novodijagnosticiranih slučajeva svake godine ima oko 300 tisuća.

Ako se primijene slični epidemiološki kriteriji, u Hrvatskoj epilepsiju imao oko 40.000 ljudi.

 

Kako se postavlja dijagnoza?

 

Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma napadaja i nalaza elektroencefalografije (EEG). Liječnik najčešće nije u prilici osobno vidjeti napadaj, pa mu je potreban podroban i pouzdan opis napadaja i okolnosti u kojima se pojavljuju. Vrlo je važan i iskaz očevidaca jer osoba koja je imala napadaj često zbog poremećaja svijesti nije u stanju točno opisati što se dogodilo. U gotovo svim slučajevima potrebno je uz EEG učiniti i MR (magnetnu rezonanciju) ili CT (kompjuteriziranu tomografiju) mozga, EKG (elektrokardiografiju) i laboratorijske testove.

 

      Je li moguća dijagnoza epilepsije ako je EEG normalan?

 

Standardno EEG snimanje često daje normalne nalaze kod osoba koje imaju sigurnu dijagnozu epilepsije. Međutim, nakon višekratnih i produženih snimanja, nakon snimanja u posebnim okolnostima i primjenom posebnih tehnika, taj broj znatno se smanjuje. Ipak, kod cca 5-10 % oboljelih karakteristične abnormalnosti u EEG-u mogle bi se naći tek ako bi se primjenile invazivne tehnike koje uključuju i operetivne zahvate.

 

      Tko postavlja dijagnozu?

 

Konačnu dijagnozu postavlja liječnik specijalist koji ima adekvatno teorijsko i praktičko znanje. Obično je to neurolog ili neuropedijatar.

 

       Kakvi su izgledi liječenja?

 

Epilepsija je poremećaj koji prati vrlo različite bolesti i stanja. Stoga su i izgledi liječenja vrlo različiti i ovise o konkretnim okolnostima koje su dovele do epilepsije. Ipak, kad se analiziraju rezultati liječenja kod velikog broja osoba s različitim oblicima epilepsije, može se reći da se da se napadaji ne pojavljuju kod cca 2/3 onih koji redovito uzimaju terapiju.

Službena stranica Hrvatske udruge za epilepsiju