{"id":18,"date":"2012-01-08T13:45:27","date_gmt":"2012-01-08T12:45:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.epilepsija.hr\/?page_id=18"},"modified":"2012-01-09T11:36:07","modified_gmt":"2012-01-09T10:36:07","slug":"popis-najvaznijih-pojmova","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/?page_id=18","title":{"rendered":"Popis najva\u017enijih pojmova"},"content":{"rendered":"
\n
\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Anamneza\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nIskaz o zdravstvenim tegobama koji se iznosi lije\u010dniku. Ako takav iskaz ne daje pacijent nego druga osoba (npr. o\u010devidac napadaja) onda se to naziva\u00a0heteroanamneza.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Antiepileptik\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nLijek koji se koristi u lije\u010denju epilepsije.<\/td>\n<\/tr>\n
Apsans\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nTip epilepti\u010dkog napadaja koji je karakteriziran kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti. U nekim slu\u010dajevima to je pra\u0107eno treptanjem, pokretom o\u010dnih jabu\u010dica ili kratkotrajnim trzajima nekog dijela tijela. Naziv je preuzet iz francuskog jezika gdje \u00ababsence\u00bb zna\u010di odsutnost.<\/td>\n<\/tr>\n
Atoni\u010dki napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nEpilepti\u010dki napadaji koji dovode do iznenadnog popu\u0161tanja normalne mi\u0161i\u0107ne napetosti. Ako osoba sjedi ili stoji, u slu\u010daju atoni\u010dkog napadaja mo\u017ee do\u0107i do pada i ozljede.<\/td>\n<\/tr>\n
Aura\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nSimptomi koji se ponekad javljaju neposredno prije grand mal (generaliziranog toni\u010dko-kloni\u010dkog) napadaja. Aura se mo\u017ee shvatiti kao\u00a0parcijalni epilepti\u010dki napadaj\u00a0<\/strong>koji spontano ne prestaje nego prelazi u grand mal. Stoga su simptomi aure vrlo razli\u010diti i odgovaraju simptomima parcijalnih epilepti\u010dkih napadaja.<\/td>\n<\/tr>\n
Automatizmi\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNesvrsishodni pokreti ili jednostavne radnje koje osobe ponekad \u010dine tijekom epilepti\u010dkog napadaja u stanju poreme\u0107ene svijesti (npr. pokreti koji nali\u010de \u017evakanju hrane, nemotivirane geste i sl.)<\/td>\n<\/tr>\n
CT\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nKratica od rije\u010di iz engleskog jezika. \u00abComputerised Tomography\u00bb. To je pretraga koja se koristi kompjuteriziranom obradom snimaka dobivenih s pomo\u0107u rentgenske tehnike. Njome se mo\u017ee ustanoviti postojanje razli\u010ditih poreme\u0107aja strukture mozga ili drugih organa.<\/td>\n<\/tr>\n
Deja vu\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nIzraz koji preuzet iz francuskog jezika, a zna\u010di \u00abve\u0107 vi\u0111eno\u00bb. To je do\u017eivljaj kad se nepoznata zbivanja i situacije\u00a0 \u010dine ve\u0107 do\u017eivljenim. Takvi do\u017eivljaji mogu biti izraz epilepti\u010dkih nepadaja, no mogu se javiti i kod osoba koje nemaju epilepsiju.<\/td>\n<\/tr>\n
Demencija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nSte\u010deno smanjenje spoznajnih sposobnosti. Taj termin obi\u010dno se koristi kad se radi o te\u0161kom i trajnom poreme\u0107aju.<\/td>\n<\/tr>\n
EEG\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nSkra\u0107eni naziv za\u00a0elektroencefalografiju<\/strong>\u00a0kao dijagnosti\u010dku metodu, ali i za elektroencefalogram koji predstavlja zapis dobiven elektroencefalografijom.<\/td>\n<\/tr>\n
Elektroencefalografija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nMetoda za registriranje elektri\u010dne aktivnosti mozga. Obi\u010dno se izvodi\u00a0 uz pomo\u0107 elektroda za snimanje koje su smje\u0161tene na glavi. Njome se mogu otkriti posebne vrste nepravilnosti u radu mo\u017edanih stanica koje\u00a0 dovode do epilepti\u010dkih napadaja.<\/td>\n<\/tr>\n
Enzim\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nTvar koja katalizira kemijske procese. Kod lije\u010denja epilepsije va\u017eni su jetreni enzimi koji sudjeluju u razgradnji lijekova.<\/td>\n<\/tr>\n
Epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nEpilepsija je poreme\u0107aj funkcije mozga koji se klini\u010dki o\u010dituje napadajima. Oni se pojavljuju u razli\u010ditim vremenskim razmacima, a naj\u010de\u0161\u0107e se mogu prepoznati po karakteristi\u010dnim simptomima. Epilepsija mo\u017ee biti\u00a0generalizirana\u00a0<\/strong>ili\u00a0parcijalna<\/strong>.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Epilepsija temporalnog lobusa\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nEpilepsija u kojoj napadaji izbijaju iz sljepoo\u010dnog mo\u017edanog re\u017enja (temporalnog lobusa). Najva\u017eniji tip napadaja\u00a0 koji zapo\u010dinju u temporalnom re\u017enju (lobusu) su\u00a0parcijalni kompleksni napadaji.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Epilepti\u010dki fokus (\u017eari\u0161te)\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPodru\u010dje mozga gdje zapo\u010dinju\u00a0parcijalni napadaji.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Epilepti\u010dki sindromi\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPosebni oblici epilepsije koji su definirani razli\u010ditim klini\u010dkim posebnostima me\u0111u kojima su najva\u017enije: uzrok epilepsije, dob pojavljivanja, vrsta napadaja, karakteristike EEG nalaza, na\u010din lije\u010denja i prognoza. Primjeri naziva\u00a0 nekih od najva\u017enijih sindroma su sljede\u0107i: West-ov sindrom, Lennox-Gastaut-ov sindrom, juvenilna miokloni\u010dka epilepsija, \u00a0itd.<\/td>\n<\/tr>\n
Epilepti\u010dki status\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPostoje dvije varijante: u prvom slu\u010daju radi se o napadaju koji traje znatno du\u017ee nego \u0161to je o\u010dekivano. Druga je varijanta epilepti\u010dkog statusa kad napadaji prestaju i ubrzo ponovno zapo\u010dinju, a da izme\u0111u napadaja osoba nije do\u0161la k svijesti. Naziv na latinskom jeziku je\u00a0Status epilepticus<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Fokus\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nFokus ili \u017eari\u0161te. To je ograni\u010deno mjesto u kori mozga gdje dolazi do bioelektri\u010dnih izbijanja\u00a0 koja dovode do napadaja.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Fotosenzitivna epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nOblik epilepsije kod kojeg su napadaji provocirani bljeskaju\u0107im svjetlom.<\/td>\n<\/tr>\n
GABA\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNeurotransmiter (neuroprijenosnik) koji poma\u017ee pri suzbijanju epilepti\u010dkih napadaja. Naziv je akronim usvojen iz engleskog jezika:\u00a0G<\/strong>amma-A<\/strong>mino-B<\/strong>utyric-A<\/strong>cid.<\/td>\n<\/tr>\n
Generalizirana epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nEpilepsija kod koje se javljaju\u00a0generalizirani napadaji<\/strong>.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Generalizirani napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaji u \u010dijem po\u010detku istovremeno sudjeluju\u00a0 bioelektri\u010dna izbijanja iz kore obje hemisfere velikog mozga. Najpoznatiji generalizirani napadaji su\u00a0apsansi\u00a0<\/strong>i\u00a0generalizirani toni\u010dko-kloni\u010dki napadaji (grand mal napadaji).<\/strong>\u00a0Usporediti s:\u00a0parcijalni napadaji<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Generalizirani toni\u010dko-kloni\u010dki napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaj koji dovodi do gubitka svijesti i gr\u010denja tijela. Gr\u010denje tijela ima\u00a0toni\u010dku\u00a0<\/strong>i\u00a0kloni\u010dku<\/strong>\u00a0fazu. Za vrijeme napadaja dolazi do pove\u0107anog lu\u010denja sline iz usta, a \u010desto i do ugriza jezika. To je napadaj koji se naziva tradicionalno \u00abgrand mal\u00bb\u00a0<\/strong>ili \u00abveliki napadaj<\/strong>\u00bb.<\/td>\n<\/tr>\n
Glutamat\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNeurotransmiter (neuroprijenosnik) koji ima ekscitacijsko djelovanje na mo\u017edane stanice.<\/td>\n<\/tr>\n
Grand mal\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nNapadaj koji dovodi do gubitka svijesti i gr\u010denja tijela. Gr\u010denje tijela ima\u00a0toni\u010dku\u00a0<\/strong>i\u00a0kloni\u010dku<\/strong>\u00a0fazu. Za vrijeme napadaja dolazi do pove\u0107anog lu\u010denja sline, a \u010desto i do ugriza jezika. To je napadaj koji se naziva prema va\u017ee\u0107oj terminologiji naziva\u00a0 \u00abgeneralizirani toni\u010dko-kloni\u010dki napadaj\u00bb,\u00a0<\/strong>\u00a0a \u010desto i \u00abveliki napadaj<\/strong>\u00bb.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Heteroanamneza\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nIskaz o ne\u010dijim zdravstvenim tegobama koji lije\u010dniku ne iznosi sam pacijent nego neka druga osoba (npr. o\u010devidac napadaja).<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Hiperventilacija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nBrzo i duboko disanje koje se koristi tijekom EEG snimanja s ciljem da bi eventualne abnormalnosti rada stanica kore velikog mozga postale vidljive u EEG zapisu.<\/td>\n<\/tr>\n
Hipsaritmija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nKarakteristi\u010dne promjene u EEG-u koje se javljaju kod West-ovog sindroma.<\/td>\n<\/tr>\n
Idiopatska epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nEpilepsija nepoznata uzroka. Kod te vrste epilepsije\u00a0 najva\u017eniju ulogu imaju nasljedni \u010dimbenici.<\/td>\n<\/tr>\n
Iktalno\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nOno \u0161to se zbiva tijekom napadaja (iktusa),\u00a0\u00a0 npr. \u00abiktalne promjene u EEG-u\u00bb.<\/td>\n<\/tr>\n
Indukcija enzima\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPojava do koje ponekad dolazi zbog uzimanja nekih lijekova, pa tako i\u00a0antiepileptika.\u00a0<\/strong>Rezultat indukcije enzimskih sustava jetre koji sudjeluju u razgradnji lijekova je ubrzano izlu\u010divanje i ni\u017ea koncentracija lijeka u krvi. Suprotnost tomu je\u00a0inhibicija enzima<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Inhibicija enzima\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPojava do koje ponekad dolazi zbog uzimanja nekih lijekova, pa tako i\u00a0antiepileptika.\u00a0<\/strong>Rezultat inhibicije enzimskih sustava jetre koji sudjeluju u razgradnji lijekova je usporeno izlu\u010divanje i vi\u0161a koncentracija lijeka u krvi. Suprotnost tomu je\u00a0indukcija enzima<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Informirani pristanak\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPristanak osobe da sudjeluje u klini\u010dkom istra\u017eivanju. Klini\u010dko istra\u017eivanje potencijalnom ispitaniku treba biti obja\u0161njeno na njemu razumljiv na\u010din, a pristanak na istra\u017eivanje potvr\u0111uje se potpisom.<\/td>\n<\/tr>\n
Interakcija lijekova\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nSituacija do koje dolazi kad se u terapiji primjenjuje dva ili vi\u0161e lijekova, pa na razli\u010dite na\u010dine dolazi\u00a0 kompleksnih zbivanja koja se mogu o\u010ditovati poja\u010danim po\u017eeljnim u\u010dinkom, ali i pove\u0107anjem ne\u017eeljenih nuspojava.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Interiktalno\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nOno \u0161to se zbiva u vremenu izme\u0111u napadaja (iktusa),\u00a0\u00a0 npr. \u00abinteriktalne promjene u EEG-u\u00bb.<\/td>\n<\/tr>\n
Jackson-ov napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nTradicionalni naziv koji se jo\u0161 uvijek ponekad koristi kad se \u017eeli naglasiti da se radi o jednostavnom parcijalnom napadaju koji po\u010dinje u jednom dijelu tijela i koji se zatim sustavno \u0161iri. To je npr. kloni\u010dki napadaj koji po\u010dinje u palcu lijeve ruke, koji se zatim pro\u0161iruje na cijelu \u0161aku, zatim na podlakticu\u00a0 itd.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Jednostavni parcijalni napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nParcijalni napadaji kod kojih ne dolazi do su\u017eenja svijesti. Simptomi tih napadaja mogu biti vrlo razli\u010diti: motori\u010dki (npr. ritmi\u010dki trzaji mi\u0161i\u0107a), osjetni (npr.\u00a0 osje\u0107aj utrnulosti polovice tijela) i vegetativni (npr. iznenadni osje\u0107aj mu\u010dnine). Usporediti s:\u00a0Parcijalni napadaji i Kompleksni parcijalni napadaji<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Kloni\u010dki napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaji s ritmi\u010dkim trzajima mi\u0161i\u0107a. Usporediti:\u00a0Toni\u010dki napadaji, Toni\u010dko-kloni\u010dki napadaji.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kompjuterizirana tomografija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\n\u00a0<\/strong>Pretraga poznatija kao \u00abCT<\/strong>\u00bb. To je pretraga koja se koristi kompjuteriziranom obradom snimaka dobivenih s pomo\u0107u rentgenske tehnike. Njome se mo\u017ee ustanoviti postojanje razli\u010ditih poreme\u0107aja strukture mozga i drugih organa.<\/td>\n<\/tr>\n
Kompleksni parcijalni napadaji<\/strong><\/td>\n\u00a0Parcijalni napadaji kod kojih\u00a0 dolazi do su\u017eenja svijesti. Simptomi tih napadaja kombinacija su simptomajednostavnih parcijalnih napadaja\u00a0<\/strong>i su\u017eenja svijesti, pa se osoba nakon napadaja ne mo\u017ee prisjetiti svega \u0161to se u napadaju doga\u0111alo.\u00a0 Usporediti s:\u00a0Parcijalni napadaji i Kompleksni parcijalni napadaji<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Kromosomi\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNositelji nasljednih osobina koji se nalaze u stani\u010dnim jezgrama.<\/td>\n<\/tr>\n
Magnetna rezonancija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\n\u010cesto se koristi kratica:\u00a0MR.\u00a0<\/strong>To je pretraga koja se koristi kompjuteriziranom obradom snimaka dobivenih s pomo\u0107u radiofrekvencijskih valova primijenjenih u magnetnom polju. Njome se mo\u017ee ustanoviti postojanje razli\u010ditih poreme\u0107aja strukture mozga i drugih organa. U usporedbi s\u00a0CT<\/strong>-om ova pretraga ima prednost jer joj je ve\u0107a osjetljivost za otkrivanje strukturnih abnormalnosti mozga.<\/td>\n<\/tr>\n
Miokloni\u010dki napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nNapadaj kod kojega dolazi do\u00a0mioklonusa<\/strong>.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Mioklonus\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nIznenadni\u00a0 trzaj koji zahva\u0107a jedan ili\u00a0 vi\u0161e mi\u0161i\u0107a. Ne radi se uvijek o manifestaciji epilepsije; tako se mioklonus ponekad pojavljuje prilikom usnivanja\u00a0 kao pojava bez patolo\u0161kog zna\u010denja.<\/td>\n<\/tr>\n
Monoterapija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nLije\u010denje samo jednim\u00a0antiepileptikom<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
MR\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\n\u00a0<\/strong>Kratica za:\u00a0Magnetna rezonancija.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Neuron\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\n\u017div\u010dana stanica.<\/td>\n<\/tr>\n
Neuroprijenosnik\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nKemijska tvar koja prenosi \u017eiv\u010dani impuls od stanice do stanice. Koristi se i izraz:\u00a0Neurotransmiter<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Neurotransmiter\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nKemijska tvar koja prenosi \u017eiv\u010dani impuls od stanice do stanice. Koristi se i izraz:\u00a0Neuroprijenosnik<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Parcijalna epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nEpilepsija koja je karakterizirana\u00a0parcijalnim napadajima.\u00a0<\/strong>Ako se uz parcijalne napadaje javljaju isekundarno generalizirani napadaji<\/strong>, takva se epilepsija tako\u0111er smatra parcijalnom.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Parcijalni napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaj koji zapo\u010dinje abnormalnim bioelektri\u010dkim izbijanjima u ograni\u010denom podru\u010dju kore velikog mozga. (pars = dio). U istom zna\u010denju koristi se i naziv\u00a0\u017dari\u0161ni napadaj.\u00a0<\/strong>Uobi\u010dajena je podjela parcijalnih (\u017eari\u0161nih) napadaja na\u00a0jednostavne parcijalne napadaje,\u00a0 kompleksne parcijalne napadaje, parcijalne napadaje sa sekundarnom generalizacijom.\u00a0<\/strong>Usporediti s:\u00a0generalizirani epilepti\u010dki napadaji<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Parcijalni napadaji sa sekundarnom generalizacijom\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaji koji po\u010dinju u ograni\u010denom podru\u010dju kore jedne mo\u017edane hemisfere, a zatim se sporije ili br\u017ee \u0161ire u obje mo\u017edane hemisfere. Primjer takvog napadaja je\u00a0grand mal (generalizirani toni\u010dko-kloni\u010dki napadaj)\u00a0<\/strong>kojemu je prethodila\u00a0aura.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Petit mal\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNaziv koji se rje\u0111e koristi u suvremenoj terminologiji jer nije dovoljno precizno definiran, no op\u0107enito se pod tim pojmom podrazumijevaju\u00a0apsansi<\/strong>. Termin potje\u010de iz davne francuske tradicije kad su se epilepti\u010dki napadaji razlikovali u \u00abvelike\u00bb i \u00abmale\u00bb: grand mal i petit mal.<\/td>\n<\/tr>\n
Placebo\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nTo je tableta ili druga formulacija koja imitira lijek, ali koja u sebi ne sadr\u017ei tvar koja ima ljekovito djelovanje. Koristi se nekad u klini\u010dkim istra\u017eivanjima novih lijekova, no o toj mogu\u0107nosti ispitanici se uvijek podrobno obavje\u0161tavaju.<\/td>\n<\/tr>\n
Politerapija\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nLije\u010denje s vi\u0161e lijekova.<\/td>\n<\/tr>\n
Polu\u017eivot ili vrijeme poluraspada lijeka\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nVrijeme koje je potrebno da koncentracija lijeka u krvi padne na polovicu vr\u0161ne razine. Lijekovi koji imaju kratko vrijeme polu\u017eivota uzimaju se vi\u0161e puta na dan.<\/td>\n<\/tr>\n
Postiktalno\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nZbivanja nakon napadaja (iktusa).<\/td>\n<\/tr>\n
Prodromi\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nSimptomi koji se ponekad javljaju vi\u0161e dana ili sati prije napadaja. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o promjenama raspolo\u017eenja.<\/td>\n<\/tr>\n
Prognoza epilepsije\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPredvi\u0111anje razvoja epilepsije i uspje\u0161nosti lije\u010denja.<\/td>\n<\/tr>\n
Psihogeni napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaj koji nije izraz epilepsije nego psiholo\u0161kog poreme\u0107aja.<\/td>\n<\/tr>\n
Sekundarno generalizirani napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nTo su parcijalni napadaji kod kojih je do\u0161lo do sekundarne generalizacije, odnosno \u0161irenja bioelektri\u010dnog izbijanja u obje hemisfere mozga. Ako do sekundarne generalizacije dolazi vrlo brzo, tada takve napadaje ponekad nije mogu\u0107e razlikovati od generaliziranih napadaja koji po\u010dinju istovremeno u obje hemisfere mozga. Usporediti:\u00a0Generalizirani napadaj, Parcijalni napadaj<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Simptomatska epilepsija\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nEpilepsija kod koje je poznat neposredni uzrok epilepsije, npr. epilepsija nakon traume mozga.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
SPECT\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nAkronim prema nazivu iz engleskog jezika: Single-Photon Emission Computed Tomography. To je pretraga kojom se mogu dobiti informacije o prokrvljenosti pojedinih dijelova mozga, a naj\u010de\u0161\u0107e se koristi u predoperacijskoj dijagnostici epilepsije.<\/td>\n<\/tr>\n
Status epilepticus\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPostoje dvije varijante: u prvom slu\u010daju radi se o napadaju koji traje znatno du\u017ee nego \u0161to bi se moglo o\u010dekivati, npr. jedan sat. Druga je varijanta epilepti\u010dkog statusa kad napadaji prestaju i ubrzo ponovno zapo\u010dinju, a da izme\u0111u napadaja osoba nije do\u0161la k svijesti. Naziv na hrvatskom jeziku je\u00a0Epilepti\u010dki status.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
\u0160iljak\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPoseban oblik vala u EEG-u, tipi\u010dan za epilepsiju.<\/td>\n<\/tr>\n
\u0160iljak-val\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nPoseban grafoelement u EEG-u tipi\u010dan za epilepsiju.<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Toddova paraliza\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nMi\u0161i\u0107na slabost do koje ponekad\u00a0 mo\u017ee do\u0107i nakon parcijalnog epilepti\u010dkog napadaja.<\/td>\n<\/tr>\n
Tolerancija na lijek\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nPojava do koje mo\u017ee do\u0107i zbog prilagodbe organizma na du\u017eu uporabu lijeka. Rezultat toga mo\u017ee biti pozitivan \u2013 nestanak nuspojava koje su bile prisutne u po\u010detku terapije, ali i negativan \u2013 smanjenje pozitivnog u\u010dinka lijeka.<\/td>\n<\/tr>\n
Toni\u010dki napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaji kod kojih dolazi do iznenadne uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a. Usporediti s\u00a0kloni\u010dki napadaji, Toni\u010dko-kloni\u010dki napadaji<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Toni\u010dko-kloni\u010dki napadaji\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaji kod kojih prvo dolazi do iznenadne uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a, a zatim do ritmi\u010dkih mi\u0161i\u0107nih trzaja. Usporediti s:\u00a0\u00a0Toni\u010dki napadaji, Kloni\u010dki napadaji<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Veliki napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/strong><\/td>\nHrvatski narodni naziv za \u00abGrand mal\u00bb\u00a0<\/strong>ili \u00abGeneralizirani toni\u010dko-kloni\u010dki napadaj\u00bb.\u00a0<\/strong>Napadaj koji dovodi do gubitka svijesti i gr\u010denja tijela. Gr\u010denje tijela ima\u00a0toni\u010dku\u00a0<\/strong>i\u00a0kloni\u010dku<\/strong>\u00a0fazu. Za vrijeme napadaja dolazi do pove\u0107anog lu\u010denja sline, a \u010desto i do ugriza jezika.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Video EEG\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nDugotrajni EEG u kojim je video zapis kombiniran s EEG zapisom.<\/td>\n<\/tr>\n
\u017dari\u0161ni napadaj\u00a0\u00a0<\/strong><\/td>\nNapadaj izazvan abnormalnim bioelektri\u010dkim izbijanjima u ograni\u010denom podru\u010dju kore velikog mozga. U istom zna\u010denju koristi se i naziv\u00a0parcijalni napadaj.\u00a0<\/strong>Uobi\u010dajena je podjela parcijalnih (\u017eari\u0161nih) napadaja na\u00a0jednostavne parcijalne napadaje i kompleksne parcijalne napadaje.\u00a0<\/strong>Usporediti s:\u00a0generalizirani epilepti\u010dki napadaj<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Anamneza\u00a0\u00a0 Iskaz o zdravstvenim tegobama koji se iznosi lije\u010dniku. Ako takav iskaz ne daje pacijent nego druga osoba (npr. o\u010devidac napadaja) onda se to naziva\u00a0heteroanamneza. Antiepileptik\u00a0\u00a0 Lijek koji se koristi u lije\u010denju epilepsije. Apsans\u00a0\u00a0 Tip epilepti\u010dkog napadaja koji je karakteriziran kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti. U nekim slu\u010dajevima to je pra\u0107eno treptanjem, pokretom o\u010dnih jabu\u010dica ili kratkotrajnim … Nastavi \u010ditati Popis najva\u017enijih pojmova<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":55,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/18"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/18\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29,"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/18\/revisions\/29"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/55"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.epilepsija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}